9. E dia di Sabat
9.11 E Dia di Sabat den Historia
1. Ki ora i dor di kua echo e Sabat a wòrdu trahá?
Genesis 2:2,3
2 I riba e di shete dia Dios a kaba Su trabou ku El a hasi, i riba e di shete dia El a sosegá di tur Su trabou ku EI ahasi.
3 E ora ei Dios a bendishoná e di shete dia i a santiftk'é, pasobra riba e dia ei El a sosegá di tur Su trabou ku Dios a krea i a traha.
2. Kua parti di tempu ta wòdu indiká dor di e Sabat?
E siman
E sifra 7 tabata ta e sifra bieu i onrado bao di nashonnan di mundu. Foi di kuminsamentu nan a midi nan tempu ku simannan. E kuminsamentu di dje tabata e institushon di e Sabat di Dios di kual Moses a indiká e motibunan den skritura.
3. Kon e Sabat di siete dia ta wòrdu rekonosé generalmente den diferente lenganan di e mundu presente?
Dr William Mead di London a publiká un tarheta di siman ku ta mustra e siklo semanal den 160 diferente lenganan. E tarheta aki ta mustra kla, ku e periodo di siete dia o siman tabata konosí foi tempu antiguo i den no menos ku 108 di e lenganan aki e di siete dia ta wòrdu yamá Sabat. E siguiente ta di e tarheta aki:
Nederlands De zevende dag De Sabbat
Engels Sabbath De Sabath
Hebreeuws Shabbath Sabbat
Grieks Sabbaton Sabbat
Latijn Sabbatum Sabbat
Arabies Assabt De Sabbat
Perzisch Shambin Sabbat
Armenisch Shapat Sabbat
Turks Yomessabt Dag de Sabbat
Russisch Subbota Sabbat
Pools Sobota Sabbat
Hindustani Shamba Sabbat
Maleis Ari-Sabtu Dag Sabbat
Afghanisch Shamba Sabbat
Duits Samstag Sabbat
Pruisisch Sabatico Sabbat
Frans Samedi Sabbatdag
Italiaans Sabbato Sabbat
Spaans Sabado Sabbat
Portugees Sabbado Sabbat
4. Ki motibunan Dios a duna riba seru Sinai pa bendishoná i apartá e di siete dia komo un dia di sosiegu santu?
Eksodo 20:11 Pasobra den seis dia Señor a traha shelunan i tera, laman i tur loke tin den nan, i a sosegá riba e di shete dia; pesei Señor a bendishoná dia di Sabat i a santifik'é.
5. Ki promesa Dios a duna na Israel dor di Jeremias, den kaso nan kier a warda e Sabat?
Jeremias 17:24,25
24 Ma lo sosodé ku si boso skuchaMi ku atenshon," SEÑOR ta deklará, "i no drenta ku karga dor di e portanan di e stat aki riba dia di Sabat, ma santifiká dia di Sabat dor di no hasi ningun trabou riba e dia ei,
25 e ora ei reinan i prensnan, sintá riba e trono di David, lo drenta dor di e portanan di e stat aki den garoshi i riba kabainan i nan prensnan, e hòmbernan di Juda ie habitantenan di Jerusalèm; i e stat aki lo keda habitá pa semper.
6. Kiko Dios a bisa si nan lo sosodé si no santifiká e dia di Sabat?
Jeremias 17:27 Ma si boso no tende na Mi pa santifiká dia di Sabat i pa no karga ningun karga i pa no pas a dor di e portanan di Jerusalèm riba dia di Sabat, e ora ei lo Mi sende un kandela den su portanan, i esaki lo devorá e palasionan di Jerusalèm sin ku e wòrdu pagá.
7. Kiko tabata ta e destinashon di Jerusalem, ora e stat a wòrdu di konkistá dor di Nabukodonosor den e aña 538 v. C.?
2 Kronikanan 36:18,19
18 I tur e artíkulonan-di-uzo di e kas di Dios, grandi i chikitu, i e tesoronan di e kas di Señor, e tesoronan di rei i di su ofisialnan, el a hiba tur Babilonia.
19 E ora ei nan a kima e kas di Dios, i a basha e Na muraya di Jerusalèm abou, a pega tur su edifisionan fortifiká na kandela, i a destruí tur su artíkulonan di balor.
8. Dikon esaki wòrdu hasí?
2 Kronikanan 36:21 asina a kumpli e palabra di Señor pa medio di boka di Jeremias:, e tera lo gosa di su Sabatnan (sosiegu). Tur e dianan di su desolashon el a tene Sabat (el a sosegá) te ora setenta aña a wòrdu kompletá.
9. Kiko Nehemias a bisa, despues ku Israel a bolbe back for di koutiverio na Babylon?
Nehemias 13:17, 18
17 E ora ei mi a reprendé e nobelnan di Juda i a bisa nan: "Kiko e kos malu aki ta ku boso ta hasi, ku boso ta profaná e dia di Sabat?
18 No t'asina ei boso tatanan tambe ahasi, ku nos Dios a trese tur e kalamidat aki riba nos i riba e stat aki? Tòg boso ta añadí na e furia riba Israel dor di profaná dia di Sabat.
10. Kon e ta papia tokante dunamentu di Sabat na Israel dor di Dios?
Nehemias 9:13,14
13 "E ora ei Bo a baha riba Seru Sinai, i a papia ku nan for di shelu; Bo a duna nan ordenansanan hustu i leinan bèrdadero, statutonan i mandamentunan bon.
14 Asina Bo a hasi nan konosé Bo Sabat santu, i a duna nan mandamentunan, statutonan i lei, pa medio di Bo sirbidó Moisés.
11. Kon Cristo a konsiderá e Sabat, mientras e tabata riba tera?
Lukas 4:16 I EI a bin Nazarèt, kaminda El a lanta komo mucha. I manera tabata Su kustumber El a bai den snoa riba dia di Sabat, i a lanta para pa lesa.
12. Den kiko Cristo a rekonosé e eli di Sabat?
Mateo 12:11,12
11 El a bis a nan: "Kual di boso, si e tin ún karné i esaki kai den pos riba dia di Sabat, lo no gar'é i sak'é afó?
12 Awor, kuantu mas un hende bal kompará ku un karné! Asina anto, Lei ta pèrmitî pa hasi bon riba dia di Sabat."
13. Kiko tabata e prome intento, ku iglesia Katoliko Romano a hasi, pa finalmente diadomingo wòrdu rekonosé?
Den e aña 196 n.C. Victor, obispo di Roma, a purba den tur iglesianan den e emperio Romano, pa sigui e uso pa selebrá e fiesta di pasku di resurekshon riba diadomingu. . Lesa Bower’s History of Popes, Deel I, blz 18, 19
14. Kiko tabata e motibu prinsipal pa kovoká e Koncilio di Nicea?
E pregunta tokante selebrashon di Pasku, di kual a wòrdu papia di dje den tempu di Victor, no a wòrdu disidí ainda. E tabata e motibu principal pa konvoká e Konsilio di Nicea pasobra e tabata e topiko mas importante pa wòrdu tratá. Boyle’s Historical view of the Counsel of Nice, blz. 23, editie 1836
15. Kon e kaso aki a wòrdu disidí finalmente?
Dia di pasku du resurekshon a wòrdu stipulá riba diadomingu ku ta sigui imediatamente riba luna nobo, ku ta kai mas serka kuminsamentu di prome dia i anochi di primavera. Boyle’s Historical view of the Counsel of Nice, blz. 24, editie 1836
16. Ki motibu Konstantino a duna pa saka e dekreto aki i enkurashá e iglesianan pa duna oido na dje?
No laga nos tin nada komun ku e populacho masha hostil di e Hudiunan
17. Kiko Konstantino a hasi kaba den e aña 321 n. C. pa diadomingu haña un luga di kondekoráshon?
El a saka un decreto den kual ta wòrdu eksiguí di huesnan, habitantenan I tur trahadonan di fishi pa sosegá riba e dia honrado di solo.
Zie Encyclopedia Britannica, artikel “Zondag”
18. Kiko Eusebius, obispo di Cesarea i siguidor ferviente di Konstantino a bisa, pa transladá e obligashonnan dia Sabat riba diadomingu?
Tur kos, kiko nan port a, ku tabata obligashonan pa hasi riba Sabat, nos a transladá riba e dia di Señor.
“Commentary on the Psalms,” door Eusebius, aangehaald in Cox’s :Sabbath Literature,” Deel I, blz. 361.
19. Kiko Sylvester, obispo di Roma, for di 314 n. C te ku 337 n. C, a hasi, usando su outoridat apostoliko, pa institushon di Diadomingu?
El a kambia e titulo di e prome dia ofisial den dia di Señor.
Zie “Historia Ecclessiastica,” door M. Ludovicum Lucium, 4de eeuw, kap. 10, blz. 739, 740, editie Basilea, 1624
20. Ki desishon a wòrdu tumá riba e konsilio di Laodisea den e aña 364 n. C.?
Lei di iglesia 29; Kristiannan no mag di biba manera Hudiu i sea floho riba diasabra (Sabat) , pero mester traha e dia ei; pero nan mester duna honor particular na e dia di Señor (diadomingu)
“A History of the Councils the Church,” Charles Joseph Hefele, Deel II, blz, 316.
21. Pa kuantu tempu e Krisiannan a warda e Sabat?
Te den siglo sinku e wardamentu di Sabat a wòrdu kontinuá den e iglesia Kristian.
Lyman Coleman’s “Ancient Christianity Exemplified,” hoofdst. 26, afd. 2.
22. Kon e generalmente e historiadó Socrates, ku a skirbí den mitar di e siglo sinku, a bisa ku e kristiannan den su tempu tabata warda e Sabat?
Aunke kasi tur e iglesianan den henter mundu tabata selebrá e misterionan santu riba e dia di sosiegu di tur siman, e kristiannan di Alexandria i na Roma tabata ninga pa motibu di un òf otro tradishon bieu. Socrates’s “Ecclestiastical History,” boek 5, hoofdst. 22.
23. Kua dia algun di e Waldensenan tabata warda, den Edat Media?
Nan tabata warda e dia di Sabat, atendé boutismo segun e kustumber di e prome iglesia, siña nan yiunan e artíkulonan di e fe Kristian i e mandamentunan di Dios.
Jones’s “Church History,” Deel II, hoofdst. 5, afd. 4.
24. Ken, bao di e reformadornan, a lanta e pregunta tokante di wardamentu di Sabat?
Carlstadt a atené su mes na e outoridat dibino di e Sabat segun Testament Bieu.
Life of Luther,” door Dr. Barnes Sears, blz. 402.
25. Kiko Luther a bisa di e opinion di Carlstadt tokante di Sabat?
Siguramente, si Carlstadt lo a skirbí mas tokante di Sabat, diadomingu mester a wòrdu desparsé, I Sabat, kual ta diasabra, mester a wòrdu santifiká.
Luther, “Against the Celestial Prophets,” aangehaald in “Life of Martin Luther in Pictures,” blz 147.
26. “Pregunta.- Bo tin un otro manera, pa proba ku iglesia tin poder pa instituí dianan di fiesta?
Si iglesia no tabatin tal poder, e lo no por a hasi esei, ku kual mayoria di e debotonan di e iglesia presente ta kuadra ku esei; e lo no por instituí e selebramentu di diadomingu, e prome dia di siman, na luga di diasabra, e di siete dia, un kambio pa kual no tin outoridat di Skritura.
Doctrinal Catechism,” door Eerw. Stephen Keenan, blz 174.
Nota.- dor di falta di sufisiente lus i skundriamentu i dor di sefuerso di algun, ku a bira nan lomba pa Sabat durante e reformashon, e diadomingua wòrdu for di e Katolisismo a wòrdu hibá den iglesia Protestant i awor nan ta karishé manera un instituto di Señor. Sin embargo e ta kla, ku e no ta Su planchi, pero mas bien e trabao I konsekuensia di apostasia. Pero awor un mensahe ta Sali pa e mundu, ku lo rebiba e berdat i ta pleita pa reformashon riba e punto aki. Lesa e estudio tokante reformashon di Sabat.