9. E dia di Sabat
9.7 E Kambio di Sabat
1. Di kiko e mandamentu di Sabat ta un parti?
Di Kreashon
Eksodo 20:8-11
8 Kòrda dia di Sabat, pa santifik'é.
9 Seis dia bo mag traha i hasi tur bo trabou,
10 ma e di shete dia ta Sabat di Señor bo Dios; riba e dia ei bo no mag hasi ningun trabou, ni abo ni bo yu hòmber ni bo yu muhé, ni bo sirbidó hòmber ni bo sirbidó muhé, ni bo bakanan, ni esun ku ta keda biba pa un tempu serka bo.
11 Pasobra den seis dia Señor a traha shelunan i tera, laman i tur loke tin den nan, i a sosegá riba e di shete dia; pesei Señor a bendishoná dia di Sabat i a santifik'é.
2. Kiko, segun e profesianan, lo ta e aktitut di Cristo pa ku e Lei?
Isaias 42:21 Señor tabata kontentu a motibu di Su hustisia, pa hasi e lei grandi i glorioso.
3. Kiko Cristo den Su prome sita den skritura a bisa tokante e lei?
Mateo 5:17 No kere ku Mi a bin pa abolí e Lei òf e Profetanan; Mi no a bin pa abolí, sino pa kumpli.
4. Kon firme e lei ta, segun Cristo?
Mateo 5:18 Pasobra di bèrdat Mi ta bisa boso, te ora ku shelu i tera pas a, ningun yota ni tilde di e Lei lo no pasa, te ora ku tur kos keda kumplí.
5. Kiko, Cristo a bisa di esnan ku lo anulá un di e mandamentunan I siña hende asina?
Mateo 5:19 Esun anto ku anulá un di e mandamentunan di mas chikitu aki, i siña hende asina, lo wòrdu yamá esun di mas chikitu den e reino di shelu; ma esun ku warda nan i siña nan na otro, es ei lo wòrdu yamá grandi den e reino di shelu.
6. Kiko Dios a bisa, dor di e profeta Daniel, ku e poder ku ta wòrdu representá dor di e kachu chikitu, lo a purba di hasi?
Daniel 7:25 I e lo papia kontra e Haltísimo i lo pèrsigui e santunan di e Haltísimo, i e lo purba di hasi kambio den tempunan i den lei; i e santunan lo wòrdu entregá den su man pa un tempu, tempunan i mitar di un tempu.
7. Kiko, segun apostel Pablo, e “hende di pika” lo a hasi?
2 Tesalonisensenan 2:3, 4
3 No laga ni un hende gaña boso di ningun manera, pasobra e dia ei lo no bin promé ku e kaimentu for di fe yega i e hòmber di piká keda manifestá, e yu di pèrdishon,
4 kende ta oponé i ta halsa su mes riba tur loke ta wòrdu yamá Dios òf opheto di adorashon, asina ku e ta tuma asiento den e tèmpel di Dios, proklamando su mes komo Dios.
8. Kua poder ta bisa ku e tin outoridat pa kambia e lei di Dios?
E Papado
9. Kua parti di e lei di Dios e Papado a purba di kambia?
E di kuater mandamentu
E Katolikanan ta pretendé ku nan a kambia e Sabat, den diadomingo,e dia di Señor en kontra ku e dies mandamentunan, manera ta parse. Tampoko no tin otro ehempel,ku kual nan por eksaltá nan mes, ku e kambiamentu di dia di Sabat. Grandi, nan ta bisa, ta e poder in outoridat di e iglesiapa motibu ku nana a kita un di e dies mandamentunan. (Uit Augsburgse Geloofsbelijdenis, Art. XXVIII)
E (e iglesia Katoliko) a kambia e di kuater mandamentu,dor di kita e Sabat di e Palabra di Diosi a instituí e diadomingo komo un dia santu.
(N. Summerbell, in History of the Christaians blz 418)
10. Di kon Dios a ordená Israel pa santifiká e Sabat?
Ezekiel 20:20 Santifiká Mi Sabatnan; i nan lo ta un señal entre Ami ku boso, pa boso por sa ku Ami ta Señor boso Dios.'
11. E Papado ta rekonosé ku E a kambia e Sabat?
Si
Pregunta. Kon bo ta prueba, ku e iglesia tin poder pa preskribí dianan di fiesta i dianan santu?
Dor di e echo mes di kambia e Sabat den diadomingo, kual echo a wòrdu atmití dor di e protestantnan; I pesei nan ta kontradisí nan mes dor di warda e diadomingu striktamente i ta selebrá mayoria di e dianan di fiesta ku e mesun iglesia a prekribí.
(Abridgment of Christian Doctrine, door Eerwaarde Tuberville,D.D. van Douay College, Frankrijk.1649, blz 58)
Pregunta. Bo tin un otro manera pa prueba ku e iglesia tin poder pa prekribí dianan di fiesta I preskripshonnan?
Si e iglesia no tabatatin e poder ei, e lo no a por hasiele, den kua mayoria debotonan di e tempu presente ta di akuerdo; E lo no por a instituí e diadomingu, e prome dia di siman, na luga di e diasabra, e di siete dia, un kambio pa kual no tin outoridat di Skritura.
(A Doctrinal Cathecism door Eerw, Stephan keenan, blz 174)
Iglesia Katolikoa hasi e diadomingu un dia santu dor di su outoridat infalibel,pa tuma luga di Sabat di e lei bieu. (Kansas city Catholic, 9 februari 1893)
E iglesia Katoliko a kambia e dia di diasabra den diadomingo dor di poder di su mision Dibino. (Chatolic Mirror, officiële blad van Kardinaal Gobbons, 23 september 1893)
Pregunta. Kua dia ta e dia di Sabat?
Kontesta. Diasabra ta e dia di Sabat. .
Pregunta. Dikon nos ta selebrá diadomingo na luga di diasabra?
Kontesta. Nos ta selebrá e diadomingu na luga di e diasabra, pa motibu ku iglesia den e Concilie di Laodicea (336n. C) a pasa e karakter solemne di diasabra riba diadomingo
(The converts Catechism of Catholic Doctrine, door Eerw Peter Geiermann,C.SS.R, blz. 50, derde uitgave, 1913, een werk dat de apostolische zegen van Paus Pius X ontving op 25 januari 1910)
12. Outoridatnan Katoliko ta rekonosé ku no tin mandamentu den Beibel pa santifiká diadomingo?
Si
Bo por lesa e Beibel for di Genesis te ku Revelashon i lo bo no haña ningun regal ku ta sankshoná santifikashon di diadomingo. Skritura ta ordená wardamentu di diasabra, un dia ku nos nunka ta santifiká
(Cardinal Gibbons in “The faith of our Fathers,” uitgave 1892, blz. 111)
Diadomingu ta un institushon Katoliko i su demanda pa selebré por wòrdu defende riba prinsipionan Katoliko. Foi prinsipio te ku fin di Skritura no tin ningun teksto
ku ta duna derechi pa alegá e servisio semanal di e ultimo dia di siman riba e prome dia di siman.
(Catholic Press Sendey, Australie; 25 augustus 19000
13. E protestantnan ta rekonosé e mesun kos.
Si
No tin ningun mandato eksplísikamente pa warda e prome dia di siman komo Sabat, na luga di e di siete?
Siguramentu no. Ni Cristo, ni Su disipelnan, ni e prome Christianan a selebrá e prome dia di siman na luga di e di siete komo Sabat.
. (New York Weekly Tribune, 24 mei 1900)
Ningun kaminda Skritura ta yama e prome dia di siman Sabat. No tin ningun outoridat den Skritura ku ta obligái esaki.
(The Watchman (Baptist)
E selebramentu di e prome dia na luga di e di siete ta testimoño di iglesia i iglesia so. (Hobart Church News Episkopiliaans, 2 juli 1894)
14. Kon e selebramentu di dianan a kambia, di ripiente òf pokopoko?
E iglesia “Kristian” a kambie pokopoko i kasi inriparábel foi un dia riba e otro
(The Voice of Sinai, door Aartsdeken F.W. Farrar, blz 167)
Esaki riba su mes ta prueba ku no tinun mandato dibino pa kambio di e Sabat
15. Kuantu tempu e Sabat di septimo dia a wòrdu warda den e iglesia Christian?
Siglonan largu. E selebramentu di dje nunka a stop di eksistí den e iglesia Kristian.
E prome Kristinnan tabatatin gran respekto pa e Sabat i tabata pasa e dia orashon i predikamentu. Sin duda nan tabatatin e kustumber aki di disipelnan mes.
(uit dialoques on the Lord’s day van Morer blz 189)
Nota:
Prof. E.Brerewood van Gresham Collge, London zegt in Learned Treatiose of the sabbath blz 77: “Sabat tabata wòrdu selebrá un manera religioso den Iglesia Oriental mas ku 300 aña despues di i e sufrimentu i morto di nos Salbador.
Leyman Coleman, een voorzichtig en eerlijk geschiedschrijver, zegt in Ancient Christianity Exemplified, hoofdstuk 26 afd. 2: Asta te den siglo 5 e selebramentu di Sabat a kontinuá, pero e manera strikto i solémku nan tabata selebré pokopoko tabata bira menos te ora finalmente a wòrdu bandoná.
De geschiedschrijver Socrates, die ongeveer in de helft van de vijfde eeuw schreef, zegt in Ecclesiastical History, boek 5, blz. 22: “Kasi tur e iglesianan den mundu ta selebrá e santa misterionan riba Sabat di tur siman, pero e Kristiannan di Alexandrië i Roma tabata ninga pa hasi esaki pa motibu di un o otro tradishon”.
Sozomen, een andere geschiedschrijver uit hetzelfde tijdperk, schrijft inEcclesiastical History, boek 7, hoofdstuk 19: “E hendenan di Konstantinopel i diferente otro statnan, ta bin huntu riba Sabat, tantu riba e siguiente dia, kua kostumber nunka a wòrdu sigui na Roma.”
Un mandato dibino pa kambia e Sabat no ta wòrdu haña niun kaminda. Pero e dos sitionan ta mustra tambe ku Roma a bai dilanti den e kambio di dia di Sabat.
16. Kua testimoño notabel a wòrdu duná dor di Neander, e historiado di iglesia konosí, tokante e origen di e Sabat di diadomingu?
“Oposishon kontra Judaismo a trese a dia di fiesta di diadominu masha tempran den e iglesia i realmente a instituí esaki na luga di e Sabat di diasabra. E dia di fiesta di diadomingu, manera tur otro dianan di fiesta, tabata simper un institushon humano; I nunka por lo menos e tabata e idea di e apostelnan pa duna un mandato dibino tokante esaki.tampoko a tabata por lo menos nan intenshon, tampoko di e iglesia Apostoliko pa transmit leinan di Sabat riba diadomingu.
Misschien is tegen het einde van de tweede eeuw een valse toepassing van dien aard begonnen in te komen; want de mensen in die tijd schijnen werken op zondag als zonde beschouwd te hebben.” (Neander’s Church History, vertaling van Rose, blz. 186)
17. Ken a introdusí e prome selebramentu di diadomingo pa medio di un lei?
Konstantino e Grandi
E rekonosemento di mas tempran di selebramentu di diadomingo komo un obligashon, ta un lei di Konstantino den e aña 321 n.C preskribiendo, ku tur korte, habitante I tienda tin ku sosegá riba e diadomingo, (e dia venerable di solo), ku eksepshonpa esnan ku ta praktiká agrikultura. (Encyclopedia Britannica, negende uitgave)
Konstantino e Grandi a traha un lei pa hentere emperio (312 n.C), ku diadoming lo wòrdu selebra komodia di sosiegu den tur stat i pueblo; pero ela permit e hende ku ta praktiká agrikultura pa hasi nan trabao.. (Encyclopedia Americana, artikel “sabbath”
Sin duda, e prome lei, spiritual o sivil, ku ta preskribí wardamentu di diadomingo komo Sabat, ta e edikti di Konstantino, 321 n. C.
(Chamber’s Encyclopedia, artikel “sabbath”)
18. Kiko e lei di Konstantino tabata preskribí?
“Laga tur huesnan i habitantenan i trahadonan, sosega riba e dia respetabel di solo; pero laga esnan ku ta biba den kunuku, tin libertat pa por sigui traha den nan kunuku praktiká agrikultura; pasobra e ta sosode hopi biaha, ku ningun otro dia ta adekuá pa sembra maishi i planta sierto matanan; asina ku e hendenan, si laga e momento adekuá pasa vorbei, por perdé e benefisio ku shelu ta ofresé. . (Edikt van de 7de maart 321 n. C.,Corpus Juris Civilis lib. 3,tit. 13, 3)
E edikto aki, dekretá dor di Konstantino, bao di ken e iglesia Kristian i e Estado Romano a wòrdu uní di prome biaha, te na sierto midí, a drecha a falta di un mandato dibino di selebrá diadoming komo Sabat; i e ta e ehempel, segun ku tur otro leinan di diadomingo a wòrdu trahá. E tabata un di e stapnan importante pa kambia i ratifiká e kambio di Sabat.
19. Kua testimoño Eusebius, (270-338 n. C) un obispo famoso di iglesia, un adoradó di Konstantino i un asina yamá tata di iglesia, a duna tokante e asuntu aki?
“Tur kos, kiko e por ta, pa kual e tabata obligatorio pa hasi’e riba Sabat, nos a transmití’e riba e dia di Señor.” ( Commentary on the Psalms, Cox’s “sabbath Literature,” Deel I, blz 361
20. Ki ora i dor di kua reunion di iglesia e wardamentu di e di siete dia a wòrdu prohibí i selebramentu di diadomingu a wòrdu preskribí?
“ E Sabat di siete dia, opservá dor di Cristo, dor di e disipelnan I dor di e prome kristiannan, te ora ku e Konsili di Laodosea a kita e wardamentu di e dia Sabat kompletamente …. E Konsili di Laodisea (364 n. C.) di prome biaha a deklará e selebramentu di e dia di Señor.”
(Prynne’s Dissertation on the Lord’s Day Sabbath,” blz. 163)
21. Kiko e Konsilio a a deklará den su nobenti nuebe lei di iglesia tokante e Sabat i esnan ku tabata sigui wardele?
“Kristianan no mag di biba manera Hudiunan I sea floho riba diasabra (Sabat), pero mester traha riba e dia ei. Akaso nan ta sigui biba manera Hudiunan, nan lo wòrdu ekskluí di Cristo. (Hefele’s History of the Counsels of the Church, Deel III, blz. 316
Otro stapnan ku iglesia i estado a tuma pa ehekutá e kambio aki.
Den a aña 386 bao di emperadornan Gratianus Valentinianus i Theodosius, a wòrdu dekretá, ku tur kasonan hudisial ta stop riba diadomingu
Den e doktrinanan, skribí den un karta di Papa Innocente I den e ultimo aña di su papado (416) ta bin dilanti ku diasabra mester wòrdu wardá kom un dia di ayuno.
Den e aña 425, bao di Theodosius de Jongere a preskribí apstenementu di obra teatral i sirko riba diadomingu
Den e aña 538 a wòdu ordená riba un reunion na Orleans, ku tur kos ku antes tabata permití riba diadomingu, lo wòrdu permití ainda; pero ku trabao ku plug, trabao den kunuku, snui, kosecha, bati maishi, bòltu tera i traha tranké, mester wòrdu lagá di hasi, pa hasi’e mas fasil pa hende pa por bai iglesia.
“Den e aña 590 mas o ménos, Papa Gregorius, den un karta na e pueblo Romano, a kondená esnan, ku ta pèrsistí, ku riba e di siete dia no por hasi trabao, komo profeta di e Antikristo”. (Law on Sunday, door James T. Ringgold, blz. 265-267.)
Esaki ta mustra ku asta den aña 590 n. C. tabatatin esnan den iglesia, ku tabata ta pèrsistí den wardamentu di e Sabat di Beibel I tabata siña otronan.
22. Kiko ta disidí di ken nos ta esklabu?
Romanonan 6:16 Boso no sa ku ora boso presentá boso mes na un hende pa obedes'é komo esklabu, boso ta esklabu di esun ku boso ta obedesé, sea di piká ku ta kondusi na morto, òf di obedensia ku ta kondusî na hustisia?
23. Ki kontesta Cristo a duna, ora Ela wòrdu tentá pa baha i adorá Satanas?
Mateo 4:10,11
10 E ora ei Jesus a kontest'é: "Bai for di akinan, Satanás! Pasobra ta pará skirbi: 'Adorá Señor bo Dios, i sirbi E so.
11 E ora ei diabel a lagu'E; i mira, angelnan a bin i a sirbiE. Jesus ta kuminsá ku Su ministerio
24. Kiko Katolikanan ta bisa over di e Protestantnan ku ta warda diadomingu?
“E tabata e iglesia Katoliko, ku, riba outorisashon di Hesu Cristo a transmit e sosiegu rina diadomingu, komo rekuerdo di e resurekshon di nos Señor. Asina ku selebramentu di diadomingu dor di e protestant, ta duna homenahe na e iglesia Katoliko.
(Plain talk about Protestantism of today, door Mgr.Segur, blz. 213)
25. Kon Hesus ta yama e sirbishi ku no ta segun e mandamentu di Dios?
Mateo 15:9 I ta en bano nan ta adoráMi, siñando preseptonan di hende komo doktrina.
26. Ki yamada Elias a hasi na Israel, ora e pueblo a apostatá i generalmente tabata adorá Baal?
1 Reinan 18:21 l E1ias a yega serka henter e pueblo i a bisa: "Kuantu tempu mas boso ta keda duda entre dos opinion? Si Señor ta Dios, siguiE; ma si ta Baal, siguié." Ma e pueblo no a kontest'é ni un palabra.